mlekarstvo | 19 Januar, 2009 23:38
Kajmak je jedan od naših najznačajnijih mlečnih proizvoda i najpoznatijih proizvoda. Kajmak je proizvod koji se dobija kao masni sloj ili kora koja se odvaja sa kuvanog i ohlađenog kravljeg, ovčijeg ili kozjeg mleka. Prema stepenu zrelost kajmak može biti mlađi i zreo kajmak.
Proizvodi se na područjima Užica, Čačka, Kraljeva, Zlatibora, Goča, Rudnika i drugim planinskim domaćinstvima.
Kajmak se proizvodi u malim seoskim domačinstvima uglavnom u letnjem periodu, od maja do avgusta i od avgusta do oktobra. Proizvodi se od kuvanog kravljeg, ovčijeg i kozijeg mleka. Kad se mleko“uzvari“ razlije se u odgovarajuće posude, zvane karlice, radi izdvajanja masne kore, kajmačenje. Nakon što se mleko ukajmačilo, kajmak se skida. Zbog kolčine i kvaliteta skorupa, vrlo je važno odrediti momenat skidanja kore. Nakon skidanja, kora se slaže u posude i u njima se zadržava par sati kako bi se ocedilo zahvaćeno mleko i surutka prilikom skidanja kore. Kora se potom slojevito slaže i soli u drvene kačice. Tokom punjenja, skorup u kaci se opterećuje drvenim krugom i lakim kamenom. Cilj je da se skorup sabije. Nakon zrenja koje traje oko dva meseca, skorup se po površini zalije rastopljenim kajmakom. U takvim uslovima, prizvod je veom neujednačenog i nestandardizovanog kvaliteta.
Industrijski postupak proizvodnje kajmaka je dug niz godina predmet brojnih izučavanja u našoj zemlji ali još uvek njegova proizvodnja na industrijskom nivou nije uspostavljena. Takava proizvodnja kajmaka bi svakako doprinela standardizaciji procesa proizvodnje i visokog kvaliteta kajmaka ali je ekonomski ne isplatljiva, pa se mlekare ne upuštaju u proizvodnju.
Kajmak proizveden u domaćinstvu prodaje se najčešće na pijacama, a jedan manji deo u trgovinama.
mlekarstvo | 19 Januar, 2009 10:42
Mečni kefir je dijetski probiotski napitak koji se dobija fermentacijom iz mešovite kulture mikroorganizama koji čine kiselinske bakterije i kvasci. Potiče iz severnog Kavkaza. Reč kefir nastala je od turske Keif, što znači „dobar osećaj“, jer se redovnim korišćenjem dovodi do opšteg zdravstvenog blagostanja.
Za proizvodnju kefira se koristi specijalna zrnca kultire – Dispora caucasia. Ova zrnca sadrže kazein i gruš kolonija mikro-organizama koje žive u simbiozi jedna do druge. Mikroorganizmi se sastoje iz gljivica košto su Torula kefir i od bakterije kao što je Lactobacillus.
Kefirna zrnca su žućkaste boje i veličine su zrna graška. Oblik zrna je neregularan i nerastvorljiva su u vodi. Kad se doda mleko, zrna bubre i postaju bele boje. Za vreme procesa fermentacije bakterije mlečne kiseline proizvode mlečnu kiselinu, dok gljivice fermentacijom laktoze proizvode alkohol i ugljendioksid. Takođe se javlja neka vrsta razlaganja proteina u metobolizmu gljivica tako da se dobija kefir sa specifičnom aromom gljivica.
Sadrži vitamin A, B1, B2, B6, B12, D, minerale, kalcijum i jod.
Zbog toga ima povoljan uticaj na zdravlje: reguliše krvni pritisak, ublažava upale, pozitivno utiče na maligna oboljenja i na imuni sistem .
« | Januar 2009 | » | ||||
---|---|---|---|---|---|---|
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | |||
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |